Možda najčešće pitanje koje nam postavljaju suvlasnici zgrade, predstavnici suvlasnika i kandidati za predstavnika suvlasnika je kolika treba biti naknada predstavniku suvlasnika.
Upravitelj zgrade ne određuje visinu naknade već je to isključivo interna odluka većine suvlasnika (više od 50 %). Zakon također ne propisuje i ne određuje nikakve minimalne iznose naknade. Dakle iz svega navedenog proizlazi da predstavnik suvlasnika može tu ulogu obavljati i bez naknade i sa naknadom.
Predstavnik bez naknade
Ova situacija nije rijetka i ima veliki broj predstavnika koji svoju obvezu izvršavaju potpuno besplatno, rekli bi volonterski. U pravilu se radi o manjim zgradama ili manje zahtjevnim zgradama bez kompleksnih sustava i uređaja (protupožarna zaštita, liftovi, pumpe, garaže i sl). U pravilu se radi i o zgradama gdje postoje vodomjeri na daljinsko očitavanje jer predstavnik nema obvezu mjesečno skupljati obračun potrošnje i to dostavljati vodovodu. Ovakve zgrade u pravilu imaju više sredstava na računu i dosta brže akumuliraju sredstva od sličnih zgrada u kojima predstavnik ima naknadu.
Predstavnici uz naknadu
Naknada predstavniku suvlasnika se mora isplaćivati temeljem ugovora o djelu, pa se na neto iznos naknade plaćaju jako veliki doprinosi. Npr. za mjesečnu naknadu od 500,00 kn neto predstavniku potrebno je još dodatno uplatiti približno 400,00 kn doprinosa, čime mjesečni trošak predstavnika raste na približno 900,00 kn. Bez obzira na to postoje zgrade koje jednostavno ne mogu funkcionirati bez predstavnika suvlasnika uz naknadu i to u prvom redu zbog svoje složenosti, a i činjenice da predstavnik suvlasnika može imati jako veliki broj obveza i zadataka. Odgovorni predstavnici, koji svojim radom i znanjem odrađuju nekad i poslove koji ne spadaju pod njihovu obvezu, su u svakom slučaju najvažniji faktor u dobrom održavanju zgrade pa je logično da takvi predstavnici suvlasnika primaju naknadu, a koju u svakom slučaju zaslužuju. Nažalost, postoji i određeni broj predstavnika suvlasnika koji svoju funkciju doživljavaju isključivo kroz tu naknadu bez aktivnog angažmana za istu čime su veliki financijski teret za zgradu, bez adekvatne povratne vrijednosti uloženih sredstava u njihove naknade, a da toga ostali suvlasnici nisu ni svjesni.
Nadamo se da bi se novom zakonskom regulativom omogućilo da predstavnici suvlasnika dobiju isplate naknade bez ovako velikih dodatnih troškova koje je iz pričuve potrebno uplatiti državi, a čime bi taj novac ostao u pričuvi i koristio se za poslove održavanja zgrade, što mu i je osnovna namjena.
